U TOP 10 mjesta u Crnoj Gori koji su na listi izletničkog programa je Lipska pećina, jedina valorizovana i osposobljena pećina u najmanjoj zemlji Balkana. Lipsku pećinu treba posjetiti jer tu čovjek doživi stvaralačku moć prirode, koja je oformila orginalne forme pećinskog nakita.
Lipska pećina se nalazi u selu Lipa Dobrska, 5 km od centra Cetinja, Prestonice Crne Gore. Do podzemnog svijeta koji je milenijumima stvarala priroda, može se doći iz pravca Cetinja, magistralnim putem ka Podgorici. Prvo u nizu oduševljenja je pogled sa vidikovca Belveder na nacionalni park Skadarskog jezera.
Nakon što kupite kartu, vozom se spuštate do ulaza odakle obilazak počinje zajedno sa ljubaznim vodičem. Avantura se nastavlja dolaskom u Lipsku pećinu, čudesnu galeriju podzemnih dvorana, izuzetne speleološke vrijednosti. Pećina je formirana djelovanjem podzemnih voda i najveću pažnju privlače dvorane, raznovrsnost ukrasa, njihovi oblici i boje ni jednog posjetioca neće ostaviti ravnodušnim.
U Njegoševoj dvorani mogu se vidjeti najljepši stalaktiti u pećini. U Lipskoj pećini stalaktiti i stalagmiti, hiljadama godina se spajaju i zajedno čine neraskidivu cjelinu koju speleolozi nazivaju stalagnat. Podzemni vodotoci i izvori, povećavaju prirodne ljepote Lipske pećine i čine je još privlačnijom i atraktivnijom.
Temperatura u pećini tokom cijele godine je između 8 – 12 stepeni Celzijusa – što je pravo osvježenje za ljetnje vrućine.
Do danas istraženo je čak 2.500 metara kanala, a u međuvremenu je urađeno gotovo 600 metara staze koju je moguće obići u okviru Osnovne pećinske ture (60 minuta), koja je jedna od dvije zvanične ture koje nudi Lipska pećina. Kako i u većini avanturističkih mjesta, tako i u ovome, postoji dio za one koji žele znati i otkriti više.
Naime, Avanturistička tura podrazumijeva ulazak u pećinu kanapom kroz jedan od ulaza dubine gotovo 25 m i šetnju kroz netaknutu prirodu uz upoznavanje onoga što pećinski duh zaista jeste.
Lipska pećina je jedna od najstarijih istraživanih pećina u Crnoj Gori, koja nudi šarmantnu raznolikost kraških obilježja i pruža jedinstven doživljaj podzemnog svijeta. U prilog autentičnosti Lipske pećine govori ne samo njena divlja ljepota, koja je čini nezaboravnom, već i njen istorijski značaj.
U prošlosti za stanovnike Dobrskoga sela pećina je bila izvor vode. Mještani pamte da su njihovi preci od davnina pećinu koristili za snadbijevanje pitkom vodom. U nasljeđe su ostavili nazive za izvorišta: Ikona, Blizanci, Drobovi, Jezik i mnoga druga. Osim toga, stoljećima je privlačila interesovanje svojom ljepotom i raznovrsnošću.
Istraživanja same pećine i zapisi o njoj datiraju iz 19. vijeka, koje je naručio vladika Petar II Petrović Njegoš. Kasnije je kralj Nikola u Lipskoj pećini primao zvaničnike iz inostranstva.
Inače, kao relevantan podatak se uzima datum objave prvog zvaničnog zapisa o pećini 1839. godine, kada ju je engleski arheolog Henri Lejard posjetio i ostavio pisani izvještaj o bogastvu njenih ukrasa. Kasnije, 1887. godine o pećini piše i ruski naučnik Pavle Rovinski, koji svjedoči o dragocjenosti ukrasa i nezaboravnom doživljaju koji pećina ostavlja na posjetioce. Jedan od istraživača je bio i Eduard Alfred Martel, osnivač moderne speleologije 1894. godine.
U prvom speleološkom objektu u Crnoj Gori koji je valorizovan u turističke svrhe, prva tura traje oko jedan sat. Fotografisanje je dozvoljeno, ali ne i upotreba blica.
Zbog čega treba posjetiti Lipsku pećinu – Zbog posebne prilike da doživimo stvaralačku moć prirode, koja je oformila orginalne forme pećinskog nakita.
Lipska pećina zvanično je otvorena 13. jula 2015. godine, a do danas je posjetilo na desetine hiljade turista koji svoje oduševljenje prenose preko društvenih mreža i preporučuju prijateljima – tokom boravka u Crnoj Gori obavezno pođite na turu kroz Lipsku pećinu.